Mjesec: travanj 2022.

Što je solarni geoinženjering…   Znanstvenici upozoravaju da bi promjena atmosferskih uvjeta mogla poremetiti vremenske obrasce, potencijalno uzrokujući suše ili ekstremne vremenske nepogode u određenim regijama. Manipulacija klimom, poznata i kao “geoinženjering,” sve se češće provodi izvan laboratorijskih rasprava. Pokušaji da se umjetno izmijeni klima Zemlje u svrhu borbe protiv globalnog zagrijavanja sve su češći diljem svijeta. Ova kontroverzna praksa privukla je pozornost Sjedinjenih Američkih Država, koje sada razvijaju napredne alate za praćenje takvih aktivnosti. Nacionalna uprava za oceane i atmosferu (NOAA) i Ministarstvo energetike (DOE) SAD-a zajednički rade na…

Baterija ‘na ugljični dioksid’…   Jedan od najvećih izazova na putu prema održivoj budućnosti s obnovljivim izvorima energije je pohrana energije. Kako bi se reklo, ponekad vjetar ne puše a sunce ne sija, stoga je ključno osmisliti načine za učinkovito pohranjivanje energije kako bismo se uspješno borili protiv klimatskih promjena. Inženjeri diljem svijeta razvijaju nove tipove baterija, koje koriste litij, hrđu, pa čak i gravitaciju, kako bi riješili ovaj kompleksan problem. Međutim, talijanski startup Energy Dome predstavio je svoju inovativnu metodu pohrane energije, koristeći… više ugljičnog dioksida. Kako funkcionira baterija…

Zahvaljujući nanobotima i umjetnoj inteligenciji…   Ugledni futurist i računalni znanstvenik, Raymond Kurzweil, vjeruje da smo na pragu produljenja ljudskog životnog vijeka na gotovo tisuću godina kroz spajanje biotehnologije, umjetne inteligencije i nanobota. Kurzweil, dobitnik Nacionalne medalje za tehnologiju i inovacije 1999. godine, predviđa budućnost u kojoj će ljudska dugovječnost biti drastično produžena, omogućujući pojedincima da žive do 1000 godina. U svojoj najnovijoj knjizi “The Singularity is Nearer” i nedavnom eseju objavljenom u Wired-u, Kurzweil iznosi svoje uvjerenje da će konvergencija novih, disruptivnih tehnologija dovesti do značajnih napredaka u produljenju…

ALJASKA…   Institucija potpredsednika SAD je u američkoj istoriji odigrala nekoliko veoma značajnih uloga. Kada je 1901. ubijen predsednik Vilijam Mekinli, nasledio ga je Teodor Ruzvelt. Ni danas se ne zna ko je stajao iza ovog naručenog ubistva. Atentator je bio mladi poljski Jevrejin (Frenk Čolgoš, blizak komunističkim krugovima u SAD), ali glavni profiter politike T. Ruzvelta bio je privatan korporativni biznis. Kapitalisti su u tom periodu ostvarili kontrolu nad značajnim delom američke privrede Ruzveltov posao nastavio je njegov partijski kolega (republikanac), Vudro Vilson. Ne samo da je uveo SAD…